Aktivnosti novinarske radionice
Što je vijest?
Sve što se događa oko nas i na bilo koji način utiče na tvoje 'danas' i 'sutra' je potencijalna vijest. Zašto 'potencijalna'? Zato što novinar mora razgraničiti bitno od nebitnog. Ili meke i tvrde vijesti, ali o tome cemo kasnije, samo cu ovo reci da postoje vijesti lokalnog karaktera koje ce zanimati manji krug ljudi i naravno one vijesti ili tvrde vijesti koje su od opsteg znacaja.
Vijest? Pa to je najlakše napraviti, najčešće pomisle novinari početnici, ali samo dok ne počnu da se sapliću na gotovo svakoj stepenici obrnute piramide sa koje treba saopštiti novost jasno i kratko kratko, ali tačno i potpuno.
Pravljenje vesti je jedna od najtežih novinarskih disciplina. Mnogi iskusni novinari koji godinama izještavaju, , analiziraju. Saglasni su da nije lako napisati vijest , kako ono na prvi pogled izgleda , neki ćak idu tako daleko da smatraju da ima novinara koji godinama rade u ovoj profesiji a još uvije ne znaju da napišu «običnu» vest.
Šta je, dakle, vest? Ne postoji univerzalna definicija jer ono što je vest za Ulcinj ne mora biti vest i za Podgoricu, ali postoji pravilo , koja glasi , ako je vijest kou ste napravili prihvatljiva, za sve medije- agencijske, štampane i elektronske medije. Onda ste ocigledno napravili pravu stvar.
Prva rečenica ne mora obavezno da sadrži odgovor na svih „5 W“ da ne bi bila glomazna i preopterećena., ali u kasnijem tekstu odgovori na; ko sta gdje kada i zasto moraju da nadju mesto.
Primer kako treba: Vjezba
Crna Gora, primljena je u članstvo Evropske unije, odlučeno je danas u Briselu.
Primjer kako ne treba
Predstavnici 27 zemalja članica Evropske unije (EU) danas su u Briselu, sedištu EU, u svečanoj atmosferi, jednoglasno doneli odluku da Crna Gora , koja već 15 godina čeka na članstvo u Evropskoj uniji, postane dio te zajednice.
Vijest po definiciji ne trpi komentar niti subjektivni stav autora-to je, naprosto, u toj novinarskoj formi zabranjeno.
Primer kako NE treba:
Kršenje tog profesionalnog pravila u najtežoj formi desio see 90-tih kada su neki mediji izvjestavali o pogibiji košarkaša Dražena Petrovića. Jedna od državnih medijskih kuća, koja je postala propagandni stab tadašnjeg režima, emitovala je tu vest uz komentar u poslednjoj rečenici da je Drazen Petrović bio hrvatski nacionalista!
Nije neka vijest da je g-din Hajdinaga otputovao za SAD, ali jeste vijest ako je gospodin hajdinaga uspio da ubjedi investitore da ulazu u razvoj turizma,. Vijest nije da su službenici Zavoda za javno zdravstvo izašli na teren U Stoj da bi provjerili ispravnost, vode na tom podrucju (jer je to njihov posao koji se podrazumijeva), ali ako ste vi dosli do saznanja da su otkrili da je voda koja se koristi za pice u stoju opasna po zdravlje .
Što nije vijest?
Vijest nije zaključak do kojeg smo došli razmišljanjem, već istina koju smo otkrili istrazivanjem . Licni komentar i nagađanja bez dokaza nisu vijest. Subjektivno razmišljanje nije vijest. Naprimjer , vijest nije predpostavka, da većina ljudi radije gleda TV nego da čita neku knjigu . Mi to možemo pretpostaviti, ali bez konkretnog istraživanja koje će potkrijepiti nasutvrdnju, nemamo osnovu za stvaranje vijesti /teme.
Kako doći do vijesti?
Do vijesti se dolazi na nekoliko načina. Istraživanjem, komuniciranjem s ljudima ili slučajno. Najpouzdanija metoda i dalje je razgovor s ljudima koji vole svoje probleme ili neka saznanja, podijeliti s drugima. Medjusobnom komunikacijom, je najlakše doći do traga koji novinara istraživača može odvesti do nevjerojatnih otkrica. Metoda slučajnosti je rijetka i odnosi se na slučajni nailazak na prometnu nesreću ili na neki drugi, trenutni događaj.
Što vijest mora da sadrzi?
Osim onog univerzalnog ( ko sta gdje kada i zasto) Najvažniji elementi vijesti su istinitost, , tačnost i objektivnost. Svi navedeni podaci u vijesti moraju biti provjereni i autor mora biti odgovoran, za ono što je napisao.. Zato danas imamo slucajeve da je neki novinar objavio nesto sto je nacuo ili mu je neko preneo, ali bez dokaza, to je obicna kleveta I sta se desava , taj pojedinac tuzi odredjenu medijsku kucu za klevetu I za to trazi odredjenu finnansijsku nadoknadu, za pretrpljeni dusevni bol. Dakle novinar mora da stoji iza onoga sto je napisao I svakako neophodno je da ima dokaze Vijest nije tekst koji se napiše pa 'kud puklo da puklo', već se taj tekst mora graditi na čvrstim temeljima, I dokazima a konačni rezultat , mora imati za cilj, istinu. Uloga novinara nije da kleveta bilo koga ,nego da istrazuje put do istine u cilju smanjenja korupcije, malverzacija I ostalih kriminogenih elemenataa sve u cilju stvaranja demokratskog drustva.
Što vijest ne smije sadržati?
Vijest ne smije da u sebi sadrzi neistine, klevete , lažne informacije i subjektivna zapažanja..
Kako da napišem vijest?
Vijest mora sadržati sve bitne elemente vijesti, odnosno mora odgovoriti na 5 klucnih pitanja (Who, What, Where, Why, When – ko, šta, gdje, zašto, kada (kako)). Na samom početku pisanja vijesti valja izbjegavati vremenske priloge poput "jučer, danas", "prije tri dana" i sl. Naime, ta se forma koristi prilikom pisanja dužih reportaža ili zivotnih priča, dok se u vijesti ovi prilozi izbjegavaju iz jednostavnog razloga - vremensko trajanje vijesti. Ono što je bilo "prije tri dana" aktuelno uglavnom više nije 'vijest'. Desava se da jedna informacija ne bude objavljena u novinama zbog nedostatka prostora, i zamislite sjutra se pojavi vijest koja se desila juce a autor u tekstu navodi danas.
Vijest mora biti jednostavna i koncizna
Vokabular kojim se novinar koristi ne smije biti komplikovan ili drugacije receno vokabular na visoko intelektualnom nivou. Nepisano pravilo kaže; sve riječi u vijesti moraju biti razumljive prosječnom 15-godišnjaku, ili kako su nas ucili napisite vijest takvim vokabularom, da vas moze i vasa baba razumijeti, ali gramaticki mora biti perfektna, jer cu tu vijest da procitaju > radnici, profesori, ljekari politicari....
A što je s fotografijama?
Slika govori vise od 1000 rijeci, to bi bio najkraci odgovor o znacaju slike u vasem tekstu, slika po pravilu mnogo blize uvodi citaoca u pricu koju ste napisali, bez obzira da li je to vijest izvjestaj ili neka reportaza.
A koja je razlika između vijesti, izvještaja i teme?
Razlika je tehničke prirode. Izvještaj je uglavnom prepričavanje zaključaka 'kompetentnih' osoba (primjerice, izvještaj sa sjednice Vlade, dok je vijest iznošenje činjenica o nekom događaju ili pojavi.
• Bez „ulepšavanja“ teksta
Kad pisete vijest, po pravilu treba da se koriste kratke, jednostavne i razumljive rečenice bez ambicija da nekim posebnim frazama ili metaforama fascinirate ciatoca. Ne on zeli da procita vijest, citalac zeli informaciju i zato je kupio novinu, ako zeli da cita prozu ili poeziju, on ce naravno da kupi knjigu prozaicnog sadrzaja.
Primer kako NE treba: zadatak
Putnički avion Boing 750 americke proizvodnje, koji je leteo iz Diseldorfa za Istanbul u kojem je bilo 100 putnika zaledio je srca putnika jer je rano jutros izleteo sa piste... Niko od putnika nije povredjen.
Naslov i podnaslov
Naslov je obicno mamac za citaoce, mnogi ljudi novine citaju tako sto obicno gledaju naslov, ako je naslov primamljiv, onda tu i ostaju ako nije oni idu dalje. Pozeljno je da nslov bude zaista bombast, ali naslov ne smije biti nerealan, npr u naslovu ste nagovjestili senzacionalnu vijest, a senzacije u sadrzaju teksta nema to je onda pokusaj obmane. Dakle naslov i podnaslov moraju biti u korelaciji sa sadrzinom teksta. Naslov se po pravili izvlaci iz sadrzine samog teksta.
I jos nesto , molim vas i ovo je vazno, efektan zakljucak je ono cime vi upotpunjete vasu pricu, i praksa je pokazala da ljudski um veoma dobro ili najbolje memorise vase zadnje rijeci koje jedno vrijeme ostaju urezane u psihu covjeka. Moj savjet je da na kraju vaseg teksta ponekad iskoristite I neke mudrosti, izreke , anegdote...
Ali kad je u pitanju vijest dakle samo cinjenice, i ako u svojoj prici koju zelite da objavite kao vijest imate nesto od materijala, nemojte se odmah raspucati , cuvajte nesto efektno i za kraj.
Fokus je vazan u prici
Ako ste zapoceli jednu temu tu se i zadrzite, uostalom ostavite nesto i za sjutra, a sjutra imate priku da pisete o drugom problemu, ili istog dana ako imate materijala obuhvatite dvije ili vise tema, ali svaka prica mora biti pojedinacno obuhvacena. Tri problema tri posebna rada..
- Dalje veoma je vazno da koristite sledece pravilo, jedan recenica, jedna misao, koristite isklucivo kratke iznad svega gramaticki savrsene recenice.
- Provjerite recenicu koju ste napisali, da li je vama kao autoru vasa napisana recenica dovoljno jasna, jer ako vasa recenica koju ste vi napisali vama nije dovoljno jasna , onda mozete predpostaviti, da ni citaocu ona nece biti jasna..
- kad zavrsite tekst koristite sistem eliminacije nepotrebnih rijeci ili priloga, nemojte zaboraviti jednostavnost. Iskusni novinari kazu sledece: da je umijece novinarskog zanata da sa sto manje rijeci na efektan nacin iskazete svoju misao.
Kako doci do teme
Posmatranjem oko sebe, ( na putu od kuce do skole na odredjenoj uluci ste primjetili da na jednom mjestu nedostaje sahta, koja moze biti opasna kada se djeca na vece vracaju kuci, ili dok ste dolazili u skolu primjetili ste da neko od nesavjesnih vozaca ili pjesaka prelazi preko crvenog znaka na semafori, sve ovo moze da prouzrokuje nesrece. Dakle vi kao novinar ste tu da primjetite ono sto izvrsna vlast precutkuje. Vi ste usi i oci obicnih gradjana, vi ste u sluzbi obicnih ljudi, naravno ako uspijete sacuvati nepristrasnost, ali to je vec nesto drugo)
U razgovoru sa drugima( rodjak, komsija, drug iz razreda, roditelji) mogu u neformalnom razgovoru da vam ponude temu za neku efektnu pricu.
Od vas ocekujemo da nam na sledecem casu ponudite neku ideju ili temu o kojoj bi smo mogli nesto da napisemo.
PREPORUKE ZA PISANJE VESTI
· • Poštovanje pravila „5 W“ vodi do univerzalne vesti
· • Prva rečenica ne mora obavezno da sadrži odgovor na svih „5 W“ da ne bi bila glomazna i preopterećena.
· • “Ako je neku reč moguće izbaciti, uvek je izbaci”, jedno od šest pravila dobrog pisanja .
· Komentar je zabranjen
· Vest je sveža ili ne postoji.
Sve ovo o cemu je danas bilo rijeci, moci cete da nadjete na websajtu djecja planeta, gdje ce inace biti izlozeni vasi buduci radovi, kao i neke aktivnosti sa ove nase radionice.
• Mora da ima background
• Pisati po „sistemu fioka“ ili obrnute piramide